Prva knjiga o Samuelu

Stari zavjet
Judaizam, Protestantizam, Katoličanstvo, Pravoslavlje Knjiga Postanka Knjiga Izlaska Levitski zakonik Knjiga Brojeva Ponovljeni zakon Jošua Knjiga o Sucima Ruta Prva knjiga o Samuelu Druga knjiga o Samuelu Prva knjiga o Kraljevima Druga knjiga o Kraljevima Prva knjiga Ljetopisa Druga knjiga Ljetopisa Ezra Nehemija Estera Job Psalmi Mudre izreke Propovjednik (Kohelet) Pjesma nad pjesmama Izaija Jeremija Tužaljke Ezekiel Daniel Hošea Joel Amos Obadija Jona Mihej Nahum Habakuk Sefanija Hagaj Zaharija Malahija
Deuterokanonske knjige Tobija Judita Prva knjiga o Makabejcima Druga knjiga o Makabejcima Knjiga Mudrosti Knjiga Sirahova Baruh Pismo Jeremije proroka
Pravoslavlje Ezra Treća knjiga o Makabejcima Ode Psalm 151
Istočno i rusko pravoslavlje Ezra
Istočno pravoslavlje Jubileji Henok
Novi zavjet
Portal: Kršćanstvo
V • R • U

Prva knjiga o Samuelu (heb. ‏שׁמואל א Šmuel alef; grč. Σαμουήλ Α'; lat. I Regum) naslov je devete knjige Staroga zavjeta prema kanonu Katoličke Crkve, koji ovu knjigu ubraja među Povijesne knjige, dok je židovstvo ubraja među Prednje proroke. Kratica za ovu knjigu: 1Sam.

Naziv

U hebrejskom izvorniku ova je knjiga zajedno s Drugom knjigom o Samuelu predstavljala jedinstvenu Knjigu o Samuelu. Rani grčki prijevod, takozvana Septuaginta podijelila je ovu knjigu na dva dijela i dala joj naslov „Prva knjiga Kraljevanja“ (grč. Βασιλειῶν Α'). Takvu će podjelu preuzeti i latinska Vulgata koja će knjizi dati naslov „Prva knjiga o Kraljevima“ (lat. I Regum). Suvremeni prijevodi obično preuzimaju hebrejski naslov knjige koji spominje Samuela, ali zadržavaju i podjelu na dvije knjige, pa tako i u hrvatskom prijevodu postoje Prva i Druga knjiga o Samuelu.

Struktura

Prva knjiga o Samuelu može se podijeliti na tri glavna dijela. Prvi dio bavi se prorokom Samuelom (1Sam 1-7), drugi dio Samuelom i kraljem Šaulom (1Sam 8-15), a treći dio odnosom između Šaula i Davida (1Sam 16-31).

Unutar ovih glavnih dijelova knjige uvršteni su drugi izvještaji, poput bitaka s Filistejcima i događaja oko Kovčega Saveza (1Sam 4-6), ili izvještaja o Jonatanu, Šaulovu sinu (1Sam 14).

Književni sastav

U ovoj se knjizi nalaze pomiješani ili samo stavljeni jedni uz druge različiti izvori i predaje o počecima razdoblja monarhije u Izraelu. Tako zasebnoj predaji pripada izvještaj o Kovčegu Saveza i njegovu zarobljivanju od strane Filistejaca (1Sam 4-6). U povijesti uspostavljanja monarhije razlikuju se dvije glavne predaje od kojih je jedna „monarhijska“ (usp. 1Sam 9; 10,1-16; 11), a druga „protu-monarhijska“ (usp. 1Sam 8; 10,17-24; 12). Obje su predaje vrlo stare, premda pokazuju različite tendencije, pritom se „protu-monarhijska“ predaja ne protivi monarhiji kao takvoj, već monarhiji koja ne priznaje Božja prava.

Postoje, usto, dvije verzije Šaulova odbačenja: prva u 1Sam 13,7b-15a; a druga u 1Sam 15. Ova druga verzija povezana je s Davidovim pomazanjem za kralja (1Sam 16,1-13). I nakon toga slijede paralelne i, čini se, podjednako stare predaje sve do kraja knjige, pa i u Drugoj knjizi o Samuelu.

Sadržaj knjige

Prva knjiga o Samuelu pokriva razdoblje koje traje od početka izraelske monarhije do Šaulove smrti. Sve započinje izvještajem o Samuelovu rođenju, gdje je njegova majka, nerotkinja, prikazana kako moli u svetištu u Šilu, u kojem se tada nalazio Kovčeg Saveza. Kao odgovor na njezine molitve rađa se Samuel kojeg ona posvećuje u svetištu Bogu (1Sam 1-2). Taj se dio zaključuje posebnim Božjim pozivom upućenim Samuelu (1Sam 3). Slijedi izvještaj o borbama s Filistejcima u kojima su Izraelci isprva poraženi kod Afeka, a Kovčeg Saveza zarobljen (1Sam 4) i prenijet u filistejski grad Ašdod, gdje Filistejci s njime imaju problema, pa ga vraćaju Izraelcima (1Sam 5-6).

U prvi plan ponovno se vraća Samuel kao osloboditelj i sudac nad izraelskim plemenima (1Sam 7). Narod, međutim, traži kralja (1Sam 8), a Samuel za kralja pomazuje Šaula, koji je potom i ždrijebom određen za tu službu (1Sam 9-10). Nakon pobjede nad Amoncima, Šaul je proglašen kraljem u Gilgalu (1Sam 11), po čemu se Samuel povlači (1Sam 12), a onda dolazi i do pravog rascjepa između njih dvojice (1Sam 13). Prilikom svojih ratovanja protiv Amalečana, Šaul se oglušuje o Božju zapovijed, te biva odbačen (1Sam 15).

Šaulovo odbačenje otvara mogućnost predstavljanja Davida i njegovo pomazanje za kralja (1Sam 16). Prva Davidova potvrda događa se u borbi s Filistejcem Golijatom, u kojoj David pobjeđuje (1Sam 17), što izaziva Šaulovu ljubomoru (1Sam 18). Za Davida se pak zauzima Šaulov sin, Jonatan (1Sam 19-21), premda David mora pobjeći i skloniti se kod Filistejaca. Za svoga pobunjeničkog lutalačkog života David dvaput pokazuje velikodušnost prema Šaulu i pošteđuje mu život, poštujući tako ulogu kralja (1Sam 24; 26).

Prva knjiga o Samuelu završava se borbom Filistejaca i Izraelaca u kojoj pogiba Šaul i njegov sin Jonatan (1Sam 31). Time se otvara put Davidovu stupanju na prijestolje, o čemu je riječ u Drugoj knjizi o Samuelu.

Prvi knjiga o Samuelu i povijest

Slično kao i u slučaju Knjige o Sucima, i ovdje je teško naći bilo koji izvanbiblijski izvor koji bi potvrdio događaje o kojima piše ova knjiga. I u samoj knjizi kronologija je proizvoljna, te se njome ne može služiti kao čvrstim povijesnim izvorom. Arheološki ostaci potvrđuju nastavak postojanja ponajprije filistejskih gradova, kao što su Gaza, Aškelon ili Ekron, s njihovom bogatom kulturom koja je bila pod snažnim utjecajem zapadnih krajeva. Osim toga, postoje i arheološki ostaci grada Šilo, sjeverno od Jeruzalema i ostaci Gibee, Šaulova grada. Ipak, nemoguće je odrediti točnu kronologiju tih nalazišta.

Izvori

Jeruzalemska Biblija. Uvod u Knjigu o Ruti, Zagreb 1994, str. 229-230. ISBN 953-151-007-5

Ostali projekti Wikimedije

Wikizvor ima izvorni tekst Prva Samuelova knjiga (Šarić)